Istraživački novinari bosanskog CIN-a razotkrili su mračnu stranu estetske industrije – neregistrovane botokse, ordinacije bez dozvola i pacijente sa trajno unakaženim licima. Najnoviji slučaj iz Sarajeva otvara pitanje: ko zapravo štiti građane od crnog tržišta koje cveta pred očima institucija?
Opasnost od neregistrovanih preparata
Tržište estetskih tretmana u BiH sve je više preplavljeno neregistrovanim i ilegalno uvezenim preparatima. Botoksi, fileri i serumi lako se naručuju preko interneta i koriste u privatnim ordinacijama bez dozvola, kozmetičkim salonima i čak privatnim stanovima. Nedostatak nadzora i kontrole dovodi pacijente u rizik jer se tretmani često rade u neadekvatnim medicinskim uslovima i bez poštovanja higijenskih standarda. Prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), crno tržište gotovo da funkcioniše nesmetano, dok inspekcije retko reaguju na prijave pacijenata i udruženja.
Doktor Ismail Siručić je bez dozvole Ministarstva radio estetske tretmane neregistrovanim botoksom u svojoj privatnoj ordinaciji, bez dozvole za dodatni rad od poslodavca Doma zdravlja Kanton Sarajevo (Foto: Facebook)
Azrina priča i posledice tretmana
Azra, 47-godišnja Sarajka , prošlog je leta otišla na tretman korekcije podočnjaka i bora verujući da je u rukama stručnjaka. Nekoliko dana kasnije završila je u hitnoj pomoći sa otečenim licem i zatvorenim očima (naslovna fotografija) . Prema izveštaju CIN-a, tretman je izveo stomatolog i maksilofacijalni hirurg Ismail Siručić koji je koristio botoks „Botulax“, preparat koji Agencija za lekove i medicinska sredstva BiH nije odobrila za upotrebu. Azra nije znala da doktor nema dozvolu Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za izvođenje estetskih procedura i da u ordinaciji nije dobila račun za plaćeni tretman. Originalan tekst pročitajte na linku.
Brze edukacije i sumnjivi sertifikati
CIN navodi kako veliki problem predstavljaju i takozvane brze edukacije koje traju svega pola sata i često se izvode na pacijentima-modelima, koji tako dobijaju jeftin tretman. Polaznici ovih kurseva dobijaju upitne sertifikate, bez osnovnog znanja o anatomiji, sterilnosti i mogućim komplikacijama. Stručnjaci poput dr Amele Karabeg upozoravaju da je „kombinacija neznanja i pohlepe pogubna za pacijente“ i da ovakve prakse predstavljaju krivično delo. CIN navodi da se ovakvi oglasi i dalje šire društvenim mrežama i privlače mlade lekare koji žele brzu zaradu.
Boris Ilić je na internetu prodavao neregistrovani botoks, nudio i organizovao edukacije u salonu u Doboju. Reklame je sklonio nakon poziva novinara CIN-a (Foto: Facebook)
Potreba za strožom kontrolom
Ovi slučajevi jasno pokazuju koliko je važno pojačati kontrolu i edukaciju pacijenata. Agencija za lekove i nadležne inspekcije imaju ovlašćenja da provere legalnost preparata i kazne ordinacije koje rade bez dozvole. Stručnjaci savetuju da pacijenti pre svake intervencije provere da li lekar ima licencu, da li su preparati registrovani i da zahtevaju račun. Azra danas pati od nesanice i retko izlazi sama, ali je odlučila da podeli svoju priču sa javnošću kako bi upozorila druge i sprečila slične tragedije.
Sanela Stanojević je ubrizgavala klijentici neregistrovani botoks i dala kratkotrajne upute kako se to radi iako nije ovlaštena za edukaciju (Foto: Facebook)
FOTO: Facebook/ CIN
