Generacija Alfa, rođena nakon 2010. godine, odrasta uz trendove koji su daleko od detinjstva kakvo su imali prethodni naraštaji. Umesto lutaka i igračaka, devojčice danas sve češće dobijaju kozmetičke proizvode poput maski za lice i krema protiv bora. Popularnost ovog fenomena dodatno je pojačana sadržajem na društvenim mrežama
Prerano suočavanje sa „strahom od starenja“
Iako su rituali nege kože kod tinejdžera i mladih ranije bili rezervisani za osnovnu higijenu ili lečenje problema poput akni, današnji trendovi prešli su granice očekivanog. Sada se deci nudi čitav spektar proizvoda namenjenih „prevenciji starenja“, što implicira da bi i oni trebalo da razmišljaju o borama, elastičnosti kože i „savršeno negovanom“ izgledu. Kroz razne marketinške kampanje, devojčicama i mladim devojkama se usađuje strah od starenja. Takva praksa može dovesti do oštećenja kože, jer upotreba antiejdžing proizvoda u ranom uzrastu može narušiti prirodnu barijeru kože i izazvati trajne posledice.
TikTok kao kanal kozmetičke propagande
TikTok, kao platforma koja okuplja milione mladih korisnika, postao je ključni alat za promovisanje kozmetičkih proizvoda. Kroz kratke, dinamične video zapise influenseri i brendovi predstavljaju proizvode koji obećavaju „savršenu kožu“ i „večnu mladost“. Deca, često nesvesna marketinga koji stoji iza ovih sadržaja, postaju laka meta. Podstaknuti željom da prate trendove i dobiju potvrdu svojih vršnjaka, sve mlađi korisnici kupuju proizvode koji su ranije bili rezervisani za odrasle. U međuvremenu, kozmetička industrija koristi strah od starenja kao marketinški alat, pretvarajući prirodni proces u problem koji treba „rešiti“ već u detinjstvu.
Zašto deca misle da treba da brinu o starenju?
Deca sve češće osećaju potrebu da brinu o starenju zbog nekoliko povezanih faktora. Društvene mreže igraju ključnu ulogu u promovisanju retuširanih slika i nerealnih standarda lepote, što stvara pritisak da se dostigne idealizovani izgled. Pored toga, roditelji koji redovno koriste proizvode za negu kože, često nesvesno prenose ove navike na svoju decu, čime dodatno normalizuju upotrebu kozmetike u ranom uzrastu. Generacija Alfa odrasta u digitalnom okruženju, gde su od malih nogu izloženi reklamama i porukama koje ih podstiču na negu kože i preventivne mere protiv starenja. Kozmetički brendovi, s druge strane, vešto koriste ovu priliku, ciljajući decu kroz šarena pakovanja i proizvode sa privlačnim mirisima, pretvarajući ih u novu, unosnu ciljnu grupu.
Posledice na mentalno zdravlje
Iako briga o higijeni i nezi kože sama po sebi nije problematična, nametanje straha od starenja deci može imati ozbiljne i dugoročne posledice na njihovo mentalno zdravlje. Pritisak da izgledaju savršeno i da se već u detinjstvu bore protiv „znakova starenja“ stvara nerealan ideal kojem je nemoguće udovoljiti. Ovakvi standardi mogu narušiti dečije samopouzdanje, uzrokujući osećaj nezadovoljstva sopstvenim izgledom. Dugotrajna izloženost ovim porukama može dovesti do razvoja telesne dismorfije, gde dete postaje opsednuto uočenim „manama“ na svom telu, čak i kada one objektivno ne postoje. Takođe, konstantan stres zbog postizanja „savršenog izgleda“ može povećati rizik od anksioznosti i depresije u kasnijim godinama. Na kraju, deca mogu razviti nezdrav odnos prema svom telu, gde fizički izgled postaje važniji od njihovih unutrašnjih kvaliteta, što dodatno narušava njihov emocionalni razvoj i samoprihvatanje.
Gde je granica?
Roditelji, edukatori i društvo u celini moraju postaviti granice kada je reč o industrijama koje ciljaju decu. Važno je decu učiti o samopouzdanju, prihvatanju prirodnog izgleda i kritičkom pristupu marketingu. Takođe, potrebno je otvoriti širu raspravu o odgovornosti kozmetičkih brendova u formiranju zdravih standarda lepote. Generacija Alfa ne bi trebalo da se boji starenja pre nego što uopšte dođe u neke ozbiljnije godine. Prirodni procesi ne smeju postati izvor straha, već prihvatanja i razumevanja da je lepota mnogo više od glatke kože i nepostojećih bora.
FOTO: arhiv / screenshot