Serumi koji bockaju kožu promovišu se kao kućna zamena za microneedling. Dermatološkinja dr Marisa Garshick upozorava da peckanje nije dokaz delotvornosti, niti garancija rezultata profesionalnog tretmana

Šta se krije u flašici?
Spikule su mikroskopske igličaste strukture izdvojene iz skeleta vodenih sunđera. U ovim kozmetičkim formulacijama koriste se silikatne spikule, građene od silicijum-dioksida. Istražuju se zbog sposobnosti da povećaju propustljivost kože i olakšaju prolazak određenih sastojaka. Njihovo delovanje zavisi od karakteristika čestica i sastava proizvoda u kojem se nalaze. Zato nije opravdano očekivati iste rezultate od svih seruma. Laboratorijski nalazi pokazuju potencijal ove tehnologije, ali sami po sebi ne potvrđuju sva obećanja koja prate njenu kozmetičku primenu.

dr Marisa Garshick
Serum nije profesionalni tretman
U tekstu koji je ove nedelje objavio Real Simple, Garshick razmatra popularnost „microneedlinga u flašici”. Objašnjava da serumi sa spikulama ne mogu ponoviti preciznost profesionalnog microneedlinga. Moguće poboljšanje teksture kože zato ne treba poistovećivati sa rezultatima postupka u ordinaciji. Naziv koji podseća na medicinski tretman lako stvara prevelika očekivanja. Važno je razlikovati privlačno obećanje na pakovanju od efekta koji je za određenu formulaciju zaista potvrđen odgovarajućim kliničkim istraživanjem.

Peckanje ne znači bolji rezultat
Garshick upozorava da bockanje nije pouzdan pokazatelj efikasnosti proizvoda. Preterana upotreba, naročito uz retinoide i kiseline, može povećati rizik od iritacije. Poseban oprez potreban je kod osetljive kože, rozacee, ekcema i aktivnih akni. Pitanja dugoročne bezbednosti i mogućih reakcija na strane čestice zahtevaju dodatna istraživanja. To ne znači da će svaki proizvod izazvati problem, već da njegove prednosti treba procenjivati pažljivo, bez poistovećivanja jačeg peckanja sa boljim delovanjem.

Šta pokazuju istraživanja?
U jednom istraživanju ispitivane su spikule obložene posebno pripremljenim sekretomom mezenhimalnih matičnih ćelija, odnosno skupom supstanci koje te ćelije izlučuju. Zabeležena su poboljšanja pojedinih parametara kože, uključujući bore i pigmentaciju posle dve nedelje. Međutim, klinički deo nije imao kontrolnu grupu, što ograničava pouzdanost zaključaka o efektu. Rezultati predstavljaju osnovu za dalja istraživanja, ali se odnose na konkretnu ispitivanu kombinaciju i ne potvrđuju delotvornost svih seruma sa spikulama na tržištu.

Mala studija nije konačan odgovor
Drugo kliničko istraživanje obuhvatilo je 20 zdravih Azijatkinja koje su primile pet nedeljnih tretmana. Osnovni tretman sa spikulama upoređivan je sa istim tretmanom uz dodatak preparata sa glutationom. Takav dizajn prvenstveno ispituje doprinos dodatnog preparata, jer su obe strane lica tretirane spikulama. Studija zato ne pokazuje koliko su same spikule bolje od nege bez njih. Mali uzorak dodatno ograničava primenu zaključaka na različite tipove kože i procenu dugoročne bezbednosti.

Potencijal postoji, ali i otvorena pitanja
Spikule imaju istraživački potencijal kao način da se poboljša prolazak određenih sastojaka kroz kožu. Ipak, postojeći nalazi ne opravdavaju predstavljanje svih takvih seruma kao zamene za profesionalni microneedling. Potrebna su veća kontrolisana istraživanja i duže praćenje neželjenih reakcija. Stručno mišljenje dermatologa pomaže u razumevanju ograničenja, ali ne zamenjuje dokaze o konkretnom proizvodu. Obećani rezultat zato treba procenjivati prema kvalitetu istraživanja, a ne prema intenzitetu bockanja koje se oseća nakon nanošenja.

FOTO: arhiv/ spicule/ dr Marisa Garshick

