Humanoidni robot s pravom ljudskom kožom: naučna revolucija ili etička dilema?

20-02-2025

Naučnici sa Univerziteta u Tokiju, napravili su revolucionarni korak u razvoju humanoidnih robota – kreirali su robota prekrivenog laboratorijski uzgojenom ljudskom kožom. Ova inovacija omogućava robotima da izgledaju realističnije, ali i da razviju sposobnost samoizlečenja. Iako predstavlja značajan tehnološki iskorak, otvara i niz etičkih pitanja o budućnosti odnosa između ljudi i mašina

Kako je stvorena ljudska koža za robote?

Kako bi razvili živo tkivo koje je zatim pričvršćeno na lice robota, naučnici na čelu s prof Šodži Takeučijem su koristili ljudske ćelije – dermalne fibroblaste i epidermalne keratinocite.  Da bi koža ostala stabilna i fleksibilna, primenili su posebnu tehniku vezivanja pomoću perforacionih sidrišta – sitnih V-oblika u strukturi robota koji omogućavaju bolje prijanjanje tkiva. Ovaj metod sprečava ljuštenje kože i omogućava robotu da izvodi prirodne pokrete, uključujući osmeh.

Potencijalne primene humanoidnih robota s ljudskom kožom

Razvoj robota prekrivenih pravom ljudskom kožom može imati široku primenu u različitim industrijama. Čovekoliki roboti mogli bi pružati emotivnu podršku pacijentima i raditi kao asistenti u bolnicama. U budućnosti bismo mogli videti realistične robote u hotelima, prodavnicama i restoranima, gde bi poboljšali korisničko iskusto. Ova tehnologija može doprineti izradi realističnijih proteza sa živom kožom, čime bi se poboljšao estetski izgled i osećaj dodira kod korisnika.

Etika i budućnost humanoidnih robota

Iako tehnologija laboratorijski uzgojene kože otvara vrata novim mogućnostima, nameće i ozbiljna etička pitanja. Koliko humanoidni roboti treba da liče na ljude? Da li će prevelika sličnost izazvati nelagodu i strah među ljudima? Takođe, postoji zabrinutost oko potencijalne zloupotrebe ove tehnologije, naročito u manipulaciji društvenim interakcijama. Dok nauka nastavlja da briše granice između ljudi i mašina, ključno je postaviti jasne regulative koje će osigurati da se ova tehnologija koristi u etičke i korisne svrhe.

FOTO: Univerzitet u Tokiju , prof Šodži Takeuči

FacebookMessengerMessageWhatsAppViber

Ostavite komentar